Meitner [mại'tnəɹ], Lise, austrijsko-švedska fizičarka (Beč, 7. XI. 1878 – Cambridge, 27. X. 1968). Tetka Otta Roberta Frischa. Studirala u Beču kod Ludwiga Boltzmanna i u Berlinu kod Maxa Plancka, doktorirala (1905) na Sveučilištu u Beču. Profesorica na Sveučilištu u Berlinu (1926–33), emigrirala 1938. prvo u Dansku, a potom u Švedsku, od 1946. profesorica na Sveučilištu u Stockholmu. Bavila se nuklearnom fizikom i radiokemijom. S Ottom Hahnom otkrila prvi izotop protaktinija dugog vremena poluraspada (1917). Godine 1925. teorijski je dokazala da je gama-zračenje povezano s promjenama u atomskoj jezgri, a 1933. prva je objavila da se od gama-zračenja oblikuju parovi elektrona i pozitrona. S Hahnom i Fritzom Straßmannom sudjelovala je u otkriću neutronom inducirane nuklearne fisije (1938). S Frischom, služeći se Bohrovom predodžbom o atomskoj jezgri, pridonijela je 1939. razjašnjenju cijepanja uranijeve jezgre (→ fisija; lančana reakcija). Bila je članica Kraljevske švedske akademije znanosti od 1951. S Hahnom i Straßmannom podijelila je Nagradu »Enrico Fermi« (1966). Po njoj je nazvan kemijski element meitnerij, krateri na Mjesecu i Veneri (Meitner) i planetoid (6999 Meitner).
